Zora Dirnbach bila je nagrađivana scenaristica i dramaturginja, urednica i novinarka. Rođena je u Osijeku 1929. godine, a umrla 2019. godine u Zagrebu. Kao adolescentkinja preživjela je Holokaust, u kojemu su ubijeni njezina baka Hermina Glatter-Dirnbach, te stric, strina i bratić, kao i mnogi drugi rođaci. Tijekom čitavog je života bila inspirirana ovom osobnom i obiteljskom tragedijom kojom se bavila u svojim brojnim djelima.
Nakon studija povijesti umjetnosti, 1949. zaposlila se kao novinarka u kulturnoj rubrici Narodnog lista gdje je pisala filmske kritike, čime započinje njezin filmski put. 1955. godine postaje urednica filmske emisije na Radio Zagrebu i počinje pisati filmske scenarije i radio-drame. Nakon velikog uspjeha filma Deveti krug Franca Štiglica za koji je Zora pisala scenarij, postala je dramaturginja-urednica u radijskom, a potom, 1963., i u televizijskome dramskom programu RTV Zagreb gdje ostaje sve do 1991. godine kada se na vlastiti zahtjev umirovljuje i posvećuje književnoj karijeri. Početkom osamdesetih Zora predaje televizijsku dramaturgiju na zagrebačkog Akademiji dramske umjetnosti, a tijekom svoje karijere sudjeluje na brojnim međunarodnim sastancima TV-dramaturga Europe. Bila je članica Hrvatskog društva pisaca te Židovske općine Zagreb.
Zora je za scenarij filma Deveti krug bila nagrađena Zlatnom Arenom za najbolji scenarij na Pulskom filmskom festivalu. Na istom je festivalu film osvojio i nagradu publike Jelen, a kao njegov najveći uspjeh ističe se nominacija za filmsku nagradu Oscar! Dobitnica je i nagrade za scenarij na prvom jugoslavenskom anonimnom konkursu za filmske scenarije u Sarajevu 1956. godine, a 1968. godine dodijeljena joj je nagrada na anonimnom natječaju Hrvatskog narodnog kazališta u povodu 100-godišnjice tog kazališta za dramski tekst Noć štakora.
Autorica je više filmskih i televizijskih scenarija (Odluka; Deveti krug; Igre na skelama; Moji dragi dobrotvori…), radio-drama (Sestre Barsalli; Nakon petnaest godina; Krug bez točke; Voda…), TV drama (Taj dugi, dugi put; Đavolje sjeme; Nocturno…), scenarija za TV serije: (Htio bih znati tko sam; Dosije) te proznih radova (Kainovo nasljeđe; Dnevnik jednog čudovišta; Kao mraz: roman o nestajanju).
Izvori: Židovski biografski leksikon, Palunko, Leksikon radija i televizije
